Planeta

NOVINAR BBC PITAO PUTINA DA LI JE SPREMAN DA OKONČA RAT U UKRAJINI! Pogledajte šta mu je ruski predsednik odgovorio (VIDEO)

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Vladimir Putin odgovara na pitanje novinara BBC-ja Stiva Rozenberga o mogućnosti okončanja rata u Ukrajini nakon sastanka sa liderima SAD i Kine. Foto: Printscreen
  • BBC dopisnik Stiv Rozenberg u Šenženu pitao je Vladimira Putina da li je spreman da okonča rat u Ukrajini, nakon sastanka sa Donaldom Trampom i Si Đinpingom.
  • Putin je rekao da Rusija želi kraj sukoba, ali je ponovo zatražio da Ukrajina prepusti preostali deo Donbasa kao uslov za mir.

Dugogodišnji dopisnik BBC-ja iz Rusije Stiv Rozenberg direktno je u kineskom Šenženu, nakon trilateralnog sastanka Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga, upitao ruskog predsednika da li je spreman da okonča rat u Ukrajini, a snimak razgovora objavio je na društvenoj mreži Iks.

Rozenberg je podsetio Putina na usvojenu deklaraciju o miru i njegovu raniju izjavu da SAD, Rusija i Kina snose zajedničku odgovornost za održavanje međunarodnog mira i bezbednosti, istakavši da je to u direktnoj suprotnosti sa činjenicom da Rusija i dalje napada Ukrajinu.

Ruski predsednik je u odgovoru tvrdio da Moskva želi kraj "sukoba", ali je kao uslov ponovo zatražio da Ukrajina prepusti ostatak Donbasa koji ruska vojska nije uspela da osvoji.

"Nije to bila samo lepa slika za kamere"

Na početku pitanja novinar BBC-ja zatražio je od Putina da oceni sam sastanak sa američkim i kineskim liderom, odnosno da li je reč o početku novog formata globalne bezbednosti ili samo o "lepoj slici" trojice lidera za stolom, kao i da li ga je Donald Tramp tokom razgovora nagovarao da zaustavi rat.

"Nije ni jedno ni drugo. To nije bila samo slika za kamere, već ozbiljan zajednički rad. Da li je to početak novog formata? Zasad nije, jer se nismo dogovorili da ćemo se u ovom sastavu redovno okupljati", odgovorio je Putin.

Dodao je da su sva trojica saglasna da je sastanak bio koristan i sadržajan, kao i da je njegov cilj pronalaženje obostrano prihvatljivih rešenja u oblasti bezbednosti, bez nametanja odluka drugim državama.

Putin optužio Ukrajinu za napade, prećutao ko je koga napao

Odgovarajući na deo pitanja o ruskim udarima na Ukrajinu, Putin je pokušao da prebaci odgovornost na Kijev, pri čemu je, kako ističe i sam Rozenberg u svojoj objavi uz video-snimak, potpuno prećutao činjenicu da se Ukrajina brani od ruske invazije.

"A niste primetili napade na Krimski most, čisto civilni objekat? Kao ni 40-dnevnu operaciju napada na ruske energetske objekte i naše tankere, najavljenu 4. juna ove godine? Zar to nisu ozbiljni udari? Zato bi bilo u najmanju ruku netačno govoriti da je to isključivo inicijativa ruske strane", tvrdio je Putin.

Traži od Ukrajine da "preda preostalih 10 odsto Donjecke oblasti"

Putin je potom rekao da su i Si Đinping i Donald Tramp izrazili želju za prekidom rata, dodajući da "Rusija nema nikakvu želju da nastavi ovaj oružani sukob".

Foto: Win McNamee/Pool Getty Images AsiaPac

Međutim, krivicu za nastavak ratovanja ponovo je prebacio na ukrajinsko rukovodstvo, koje je nazvao "režimom nastalim državnim udarom".

"Pitanje danas nije na nama, već na ukrajinskoj strani. Ako žele da završe sukob, neka pristanu na kompromise koje su Amerikanci predložili još pre Enkoridža. Mi smo na njih pristali i sada je red na Ukrajinu", rekao je Putin, ponovivši zahtev da se ukrajinske snage povuku sa preostalog dela Donbasa.

"Ukrajina kaže da će još neko vreme zadržati preostalih 10 odsto teritorije Donjecka. Ali ako ih zadrže neko vreme, a posle svejedno neće moći, ima li smisla držati tih 10 odsto po svaku cenu?", poručio je ruski predsednik.

Rat traje gotovo pet godina, stradale stotine hiljada ljudi

Rusija je pokrenula invaziju punog obima na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, osam godina nakon što je nezakonito anektirala poluostrvo Krim i podstakla oružanu pobunu na istoku zemlje.

Rat tako traje već gotovo pet godina i predstavlja najveći oružani sukob na evropskom tlu od Drugog svetskog rata.

Dosadašnje posledice su razorne. Milioni Ukrajinaca raseljeni su širom zemlje i Evrope, brojni gradovi i energetska infrastruktura sravnjeni su sa zemljom, a rat je izazvao ogromne potrese na globalnom tržištu energije i hrane.

Prema procenama zapadnih obaveštajnih službi i Ujedinjenih nacija, u sukobu je dosad poginulo ili ranjeno više stotina hiljada vojnika na obe strane, uz desetine hiljada potvrđenih civilnih žrtava u Ukrajini.

(Kurir.rs/BBC)